Izrada programskih dokumenata temelji se dakle jednako i na Unijinim prioritetima koliko i prioritetima same države članice. Sam proces izrade programskih dokumenata odvija se putem pregovaračkog postupka, kako na nacionalnoj razini temeljem prioritizacije investicijskih potreba između svih sektora, tako i temeljem neformalnog i formalnog dijaloga između države članice i Europske komisije. U smislu neformalnog dijaloga, tijekom izrade programskih dokumenata odvija se niz sastanaka između države članice i Europske komisije na kojima se predstavljaju nacionalni prioriteti, operacije, projekti i aktivnosti koje država članica planira provoditi, a u cilju financiranja iz EU fondova svaka država članica treba osigurati doprinos zajedničkim EU ciljevima. Nakon neformalnog dijaloga nastupa formalni dijalog odnosno podnošenje programskih dokumenata prema Europskoj komisiji tijekom kojeg država članica zaprima službene komentare Europske komisije.
Nacionalni prioriteti, operacije, projekti i aktivnosti koje država članica planira provoditi definiraju se sukladno njenom strateškom okviru, a detaljnije se definiraju u sklopu rada radnih skupina za izradu programskih dokumenata (Odluka 1, Odluka 2). U okviru radnih skupina sve gore navedeno izrađuje se od strane nadležnih tijela za pojedini resor odnosno pojedini akt strateškog planiranja države članice, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini.
Uz nadležna tijela, u procesu izrade programskih dokumenata sudjeluju i predstavnici partnera kroz osiguravanje kontinuiteta u ostvarivanju partnerstva i potpunu implementaciju partnerskog načela. Partnerstvo se osigurava najmanje s predstavnicima nadležnih regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih javnih tijela, gospodarskih i socijalnih partnera te tijela koja predstavljaju civilno društvo, kao što su partneri iz područja zaštite okoliša, nevladine organizacije i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, jednakosti među spolovima i nediskriminacije, uključujući i tijela koja predstavljaju lokalne akcijske skupine. Posebna se pažnja posvećuje partnerima s lokalne i regionalne razine što omogućuje uzimanje u obzir razvojnih potreba i prioriteta u potpunosti. Naime, kako bi se maksimizirao utjecaj fondova EU, od ključnog je značaja međusobna bliska suradnja javne vlasti države članice na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj, kao i suradnja s partnerima. Uključivanjem partnera u planiranje, provedbu, praćenje i evaluaciju projekata financiranih iz EU fondova, države članice su sposobnije osigurati da se sredstva fondova koriste na najbolji mogući način tamo gdje su najpotrebnija.
Predstavnici partnera iz redova organizacija civilnog društva bili su uključeni su u radne skupine za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje 2021.-2027. putem javnog poziva na predlaganje kandidata za predstavnike organizacija civilnoga društva za članove i zamjene članova radnih skupina (https://udruge.gov.hr/vijesti/poziv-na-predlaganje-kandidata-za-predstavnike-organizacija-civilnoga-drustva-za-clanove-i-zamjene-clanova-radnih-skupina-za-izradu-programskih-dokumenata-za-financijsko-razdoblje-2021-2027/5238). Savjet za razvoj civilnoga društva na prijedlog zainteresiranih organizacija civilnoga društva izabrao je predstavnike organizacija civilnoga društva, do tri člana sa zamjenama članova po pojedinoj radnoj skupini.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 5. studenoga 2020. donijela Odluku o operativnim programima vezanim za Kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj i tijelima zaduženima za njihovu pripremu. U Republici Hrvatskoj utvrđeni su sljedeći programi u okviru Kohezijske politike:
Prijedlog broja i sadržaja programa temeljen je na:
Kao najbitniji element koji je bilo potrebno uzeti u obzir prilikom definiranja broja i sadržaja programa jesu i smjernice koje proizlaze iz Nacionalne razvojne strategije 2030 (NRS). Naime, pored ustaljenih sektorskih politika, u NRS-u 2030 teritorijalni pristup predstavlja jedno od glavnih opredjeljenja Republike Hrvatske u razdoblju do 2030. godine. Slijedom navedenog, uravnoteženi regionalni razvoj, pametna specijalizacija i unaprjeđenje pozicije regionalnog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti čine neizostavne elemente prilikom izgradnje nove EU programske arhitekture.
PKK 2021.-2027. i PULJP 2021.-2027. predstavljaju kontinuitet u odnosu na aktualno financijsko razdoblje te objedinjuju dosadašnja iskustva i znanja u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (bez teritorijalnog pristupa) i Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.
Predmetni programi će se orijentirati na sve one sektore / politike koji se prema svojoj prirodi provode na nacionalnoj razini, proizlaze iz same upravne nadležnosti državnih tijela ili gdje su korisnici EU sredstava tijela čiji je osnivač Republika Hrvatska. U prvom redu radi se o provedbi sektorskih i više sektorskih strategija, nacionalnih planova, provedbenih programa, te nacionalnog programa reformi.
Europska komisija je 9. studenoga 2022. odobrila Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., čime je ostvaren temelj za korištenje 5,203 milijardi eura, od čega iz Europskog fonda za regionalni razvoj 4,020 milijardi eura te iz Kohezijskog fonda 1,182 milijardi eura, koji će se provoditi kroz šest prioriteta u cilju ravnomjernog razvoja Hrvatske.
Uspostavom Integriranog teritorijalnog programa (ITP 2021.-2027.) temeljem naučenih lekcija vezanih uz teritorijalni razvoj, uključujući i one koje proizlaze iz projekta Slavonija, Baranja i Srijem, u novom programskom razdoblju proširuje se mogućnost financiranja lokalnih i regionalnih inicijativa, a sukladno identificiranim potrebama. Ono što je za ovu vrstu programa karakteristično jest fokus na regionalni rast i razvoj. Dio ITP-a čine i ulaganja koja se tiču Fonda za pravednu tranziciju. Glavni preduvjet za korištenje Fonda za pravednu tranziciju jest da su ulaganja odobrena kao dio teritorijalnog plana za pravednu tranziciju (TPPT).
Europska komisija je 2. prosinca 2022. odobrila Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. U okviru ovog programa na raspolaganju je 1,569 milijardi eura, od čega iz Europskog fonda za regionalni razvoj 1,384 milijardi eura te iz Fonda za pravednu tranziciju 185 milijuna eura. Navedena sredstva bit će usmjerena prema jačanju regionalnog gospodarstva putem procesa industrijske tranzicije regija, ulaganja u razvoj pametnih i održivih otoka, razvoj pametnih i održivih gradova te ublažavanja učinaka tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji. Predviđena ulaganja provodit će se putem četiri prioriteta.
Također, paralelno s izradom predmetnih programa u okviru radnih skupina izrađen je i Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027., a koji opisuje način na koji će Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva politike Unije uz pomoć sredstava iz proračuna EU koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. godine.
Europska komisija je 24. kolovoza 2022. usvojila Sporazum o partnerstvu s Republikom Hrvatskom za financijsko razdoblje 2021. – 2027., utvrđujući strategiju ulaganja u iznosu od 9 milijardi eura iz fondova EU za gospodarski i društveni razvoj do 2027.
O ključnim fazama postupka izrade programskih dokumenata javnost će biti pravodobno informirana na našim mrežnim stranicama. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću je dio procesa donošenja novih zakona, drugih propisa ili akata, te podrazumijeva uključivanje zainteresirane javnosti u proces donošenja odluka na način da je se informira o prijedlozima novih zakona, drugih propisa ili akata i zatraži mišljenje o njima što posljedično pridonosi podizanju kvalitete propisa i javnih usluga. Stoga, prema članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15), proces izrade programskih dokumenata uključuje postupak javnog savjetovanja putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću (https://savjetovanja.gov.hr/) kao i druge metode savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Proces izrade programa, uključuje i stratešku procjenu utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17). Strateška procjena je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom programa. Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga programa prije utvrđivanja nacrta konačnog prijedloga programa i upućivanja u postupak donošenja. Studija s popratnim dokumentima objavljuje se na središnjem državnom internetskom portalu u svrhu javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Jedan od najbitnijih elemenata pravnog okvira čini i njegov sadržajni dio. S obzirom da se radi o zajedničkom pravnom okviru svih država članica, na taj način Europska unija osigurava usklađenost investicija te zajednički usklađeni smjer gospodarskog kretanja – sukladno Unijinim prioritetima. S druge strane, država članica dužna je prenijeti Unijine prioritete u svoj nacionalni kontekst, pravni i strateški okvir, na način da ispuni uvjete koji omogućavaju provedbu. Naime, kako bi se osigurali potrebni preduvjeti za učinkovitu i djelotvornu upotrebu potpore Unije koju dodjeljuju fondovi, utvrđen je ograničen popis uvjeta koji omogućuju provedbu te sažet i iscrpan skup objektivnih kriterija za njihovo ocjenjivanje. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, rashodi povezani s operacijama ne mogu biti uključeni u zahtjeve za plaćanje koje država članica šalje prema Komisiji. Kako bi se očuvao učinkovit okvir za ulaganja, redovito će se pratiti ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu tijekom cijelog razdoblja financijske perspektive. Važno je i osigurati da se operacije odabrane za potporu provode dosljedno u odnosu na utvrđene strategije i dokumente o planiranju, svake države članice, na kojima se temelje ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu osiguravajući da su sve sufinancirane operacije u skladu s okvirom politike Unije i države članice.
Zahtjevi koji su stavljeni pred svaku državu članicu mogu se pronaći u Prilogu III. te Prilogu IV. Uredbe o zajedničkim odredbama.
U svrhu započinjanja procesa izrade programskih dokumenata za novo financijsko razdoblje 2021. – 2027., Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 5. studenoga 2020. donijela Odluku o operativnim programima vezanim za Kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj i tijelima zaduženima za njihovu pripremu.
U članku II. gore navedene Odluke navedeno je da se za korištenje sredstava iz strukturnih instrumenta za financijsko razdoblje Europske unije 2021.-2027. utvrđuje lista operativnih programa, između ostalih i Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. te Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. Nadalje člankom III. predmetne Odluke utvrđeno je da je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije tijelo zaduženo za organizaciju i koordinaciju procesa pripreme operativnih programa za financijsko razdoblje Europske unije 2021.-2027. te je zaduženo je za pripremu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.
Proces izrade programa, uključuje i stratešku procjenu utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17). Strateška procjena je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom programa. Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga programa prije utvrđivanja nacrta konačnog prijedloga programa i upućivanja u postupak donošenja. Studija s popratnim dokumentima objavljuje se na središnjem državnom internetskom portalu u svrhu javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Strateška procjena utjecaja na okoliš provodi se na temelju rezultata utvrđenih Strateškom studijom čiji se sadržaj utvrđuje Odlukom Ministarstva. U postupku određivanja sadržaja studije Ministarstvo će na internetskoj stranici objaviti Odluku o izradi Programa, programska polazišta i ciljeve te informirati javnost o načinu sudjelovanja u postupku strateške procjene a sukladno odredbama članaka 5., 6. i 12. Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“, broj 64/08).
Dokumenti vezani uz Odluku o započinjanu stratešku procjenu utjecaja na okoliš programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. kao i Odluka o sadržaju strateške studije mogu se naći na poveznici.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije započelo je postupak strateške procjene utjecaja Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. dana 11. ožujka 2021. godine, donošenjem Odluke o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš gore navedenih programa. Jedna od radnji u ovom postupku bila je određivanje sadržaja Strateške studije. Odluka o sadržaju Strateške studije donesena je u svibnju 2021. Na temelju donesene Odluke izrađena je Strateška studija koja je odobrena od strane Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš te je Ministarstvo donijelo Odluku o upućivanju Strateške studije i nacrta prijedloga programa na javnu raspravu.
Javna rasprava započet će 17. svibnja 2022. godine i trajat će do 16. lipnja 2022. godine.
Strateška studija, Ne-tehnički sažetak Strateške studije i Nacrti prijedloga programa bit će s danom početka javne rasprave i cijelo vrijeme trajanja javne rasprave dostupni javnosti na internetskim stranicama www.strukturnifondovi.hr.
Dokumente koji su predmetom javne rasprave možete pogledati i preuzeti ovdje.
Javno izlaganje o Strateškoj studiji i Nacrtima prijedloga programa održat će se dana 20. svibnja 2022. godine u vremenu od 15:00 do 16:00 sati u prostorijama Ministarstva, na adresi Miramarska cesta 22 u Zagrebu.
Prijedlozi, mišljenja i primjedbe mogu se dostaviti u pisanom obliku na adresu: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Sektor za programiranje, koordinaciju i strateško praćenje ESI fondova, Miramarska cesta 22, Zagreb, s naznakom: „Javna rasprava o Strateškoj studiji za provedbu strateške za provedbu strateške procjene utjecaja na okoliš Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. i Nacrtima prijedloga Programa Konkurentnosti i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. ili na e-mail adresu: koordinacija-ESIF@mrrfeu.hr, najkasnije do isteka posljednjeg dana javne rasprave, uz ime i prezime, adresu i potpis podnositelja.
Javna rasprava o Strateškoj studiji za provedbu strateške procjene utjecaja na okoliš Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. i Nacrta prijedloga Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i nacrta prijedloga Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. održana je od 17. svibnja do 16. lipnja 2022. godine.
Dokumente s javne rasprave možete preuzeti ovdje.
Nakon završetka provedbenog postupka strateške procjene utjecaja na okoliš za PKK 2021. – 2027. i ITP 2021. – 2027., doneseno je Izvješće o provedenoj strateškoj procjeni.
Odobreni dokument kao i konačna verzija strateške studije utjecaja na okoliš PKK 2021.-2027. i ITP 2021. – 2027. te ne-tehnički sažetak strateške studije mogu se naći na poveznici.
