EU fondovi 2021. – 2027.

ZAKONODAVNI OKVIR EU

U svibnju 2018. godine Europska komisija objavila je prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira za proračunsko razdoblje 2021. – 2027. Značajni dio sredstava navedenog proračunskog razdoblja odnosi se upravo na fondove koji će se provoditi sukladno Uredbi o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vizama (dalje u tekst: Uredba o zajedničkim odredbama). Navedena Uredba o zajedničkim odredbama krovna je uredba za pripremu i provedbu fondova koji iz nje proizlaze, a sami fondovi dodatno su definirani sektorskom regulativom, odnosno svaki pojedini fond uspostavlja se dodatnom sektorskom uredbom.

U siječnju 2020. godine, nakon što je započeo mandat novog vodstva Europske komisije te stavljanja Europskog zelenog plana visoko na listu prioriteta „nove“ Komisije, došlo je do izmjene Uredbe o zajedničkim odredbama, a sve sukladno uvođenju novog izvora financiranja pod nazivom Fond za pravednu tranziciju.

Nastavno na pandemiju bolesti COVID-19 te povezane gospodarske posljedice, a kako bi se ojačao Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027., u svibnju 2020. godine, došlo je do nove izmjene Uredbe o zajedničkim odredbama.

Uredba o zajedničkim odredbama – Svibanj 2018. / Siječanj 2020. / Svibanj 2020.

Uredba o zajedničkim odredbama i sektorske Uredbe su još uvijek predmet pregovora između Europske komisije, Vijeća EU i Europskog parlamenta.

KOHEZIJSKA POLITIKA – politika osmišljena radi promicanja sveukupnog ujednačenog razvoja,  u okviru koje se provode aktivnosti koje vode jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije.

Fondovi uspostavljeni u funkciji provedbe ciljeva Kohezijske politike su:

Uredba o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu – Svibanj 2018. / Svibanj 2020.

Europski fond za regionalni razvoj doprinosi smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima se posebna pozornost poklanja regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otočne, pogranične i planinske regije.

Kohezijski fond osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture („TEN-T”).

Uredba o Europskom socijalnom fondu plus – Svibanj 2018. / Svibanj 2020.

Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni uvjeti rada te socijalna zaštita i uključenost. Tih dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Kako bi se pridonijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava, ESF-om plus trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člankom 174. UFEU-a.

Uredba o Fondu za pravednu tranziciju – Siječanj 2020. / Svibanj 2020.

Fond za pravednu tranziciju osigurava namjensko financiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju u kontekstu Kohezijske politike za rješavanje gospodarskih i socijalnih troškova tranzicije prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu.

FONDOVI ZA UNUTARNJE POSLOVE – otvorenija i sigurnija Europa zahtijeva odgovarajuća financijska sredstva koja su usmjerena na ona područja politike u kojima se suočavamo sa zajedničkim sigurnosnim ugrozama. Dio sredstava EU-a zbog navedenog dodjeljuje  se i za unutarnje poslove EU, a pritom imaju ključnu ulogu u provedbi operativne suradnje između država EU-a.

Uredba o Fondu za azil i migracije Lipanj 2018.

U kontekstu sve većih migracijskih izazova koje obilježava potreba za podupiranjem snažnih sustava prihvata, azila, integracije i migracija u državama članicama, za sprječavanjem i prikladnim rješavanjem situacija pritiska te za zamjenom nezakonitih i nesigurnih dolazaka zakonitim i sigurnim načinima dolaska, ulaganje u učinkovito i koordinirano upravljanje migracijama u Uniji od ključne je važnosti za ostvarenje cilja Unije koji se odnosi na uspostavu područja slobode, sigurnosti i pravde.

Uredba o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizaLipanj 2018.

U kontekstu razvoja migracijskih izazova u Europskoj uniji te sigurnosnih pitanja očuvanje pravilne ravnoteže između slobodnog kretanja osoba s jedne strane i sigurnosti s druge strane od iznimne je važnosti. Cilj Unije da osigura visoku razinu sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se postići, među ostalim, zajedničkim mjerama o prelasku osoba preko unutarnjih granica, nadzoru vanjskih granica i zajedničkoj viznoj politici.

Uredba o Fondu za unutarnju sigurnostLipanj 2018.

Cilj Unije koji se odnosi na osiguranje visoke razine sigurnosti na području slobode, sigurnosti i pravde na temelju članka 67. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se ostvariti, među ostalim, mjerama za sprečavanje i suzbijanje kriminala kao i mjerama za koordinaciju i suradnju među tijelima kaznenog progona i drugim nacionalnim tijelima država članica, uključujući s relevantnim agencijama i drugim relevantnim tijelima Unije i s relevantnim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama.

ZAJEDNIČKA RIBARSTVENA POLITIKA – Glavni je cilj zajedničke ribarstvene politike od njezine reforme iz 2002. osigurati održivo ribarstvo te zajamčiti prihode i stabilna radna mjesta ribarima.

Uredba o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvoLipanj 2018.

Cilj je fonda usmjeravanje sredstava iz proračuna Unije u pružanje potpore Zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP), pomorskoj politici Unije i međunarodnim obvezama Unije u području upravljanja oceanima, posebno u kontekstu Programa održivog razvoja do 2030.

Temelj za provedbu fondova koji proizlaze iz kohezijske i zajedničke ribarstvene politike čine programski dokumenti – Sporazum o partnerstvu i programi. Navedeni programski dokumenti mogu biti usvojeni od strane Europske komisije tek onog trenutka kada i gore navedeni pravni okvir bude usvojen.

UVJETI KOJI OMOGUĆAVAJU PROVEDBU

Jedan od najbitnijih elemenata gore navedenog pravnog okvira čini i njegov sadržajni dio. Obzirom da se radi o zajedničkom pravnom okviru svih država članica, na taj način Europska unija osigurava usklađenost investicija te zajednički usklađeni smjer gospodarskog kretanja – sukladno Unijinim prioritetima. S druge strane, država članica dužna je prenijeti Unijine prioritete u svoj nacionalni kontekst, pravni i strateški okvir, na način da ispuni uvjete koji omogućavaju provedbu. Naime, kako bi se osigurali potrebni preduvjeti za učinkovitu i djelotvornu upotrebu potpore Unije koju dodjeljuju fondovi, utvrđen je ograničen popis uvjeta koji omogućuju provedbu te sažet i iscrpan skup objektivnih kriterija za njihovo ocjenjivanje. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, rashodi povezani s operacijama ne mogu biti uključeni u zahtjeve za plaćanje koje država članica šalje prema Komisiji. Kako bi se očuvao učinkovit okvir za ulaganja, redovito će se pratiti ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu tijekom cijelog razdoblja financijske perspektive. Važno je i osigurati da se operacije odabrane za potporu provode dosljedno u odnosu na utvrđene strategije i dokumente o planiranju, svake države članice, na kojima se temelje ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu osiguravajući da su sve sufinancirane operacije u skladu s okvirom politike Unije i države članice.

Zahtjevi koji su stavljeni pred svaku državu članicu mogu se pronaći u Prilogu III. te Prilogu IV. Uredbe o zajedničkim odredbama.

IZRADA PROGRAMSKIH DOKUMENATA

Izrada programskih dokumenata temelji se dakle jednako i na Unijinim prioritetima koliko i prioritetima same države članice. Sam proces izrade programskih dokumenata odvija se putem pregovaračkog postupka, kako na nacionalnoj razini temeljem prioritizacije investicijskih potreba između svih sektora, tako i temeljem neformalnog i formalnog dijaloga između države članice i Europske komisije. U smislu neformalnog dijaloga, tijekom izrade programskih dokumenata odvija se niz sastanaka između države članice i Europske komisije na kojima se predstavljaju nacionalni prioriteti, operacije, projekti i aktivnosti koje država članica planira provoditi, a u cilju financiranja iz EU fondova svaka država članica treba osigurati doprinos zajedničkim EU ciljevima. Nakon neformalnog dijaloga nastupa formalni dijalog odnosno podnošenje programskih dokumenata prema Europskoj komisiji tijekom kojeg država članica zaprima službene komentare Europske komisije.

Nacionalni prioriteti, operacije, projekti i aktivnosti koje država članica planira provoditi definiraju se sukladno njenom strateškom okviru, a detaljnije se definiraju u sklopu rada radnih skupina za izradu programskih dokumenata. U okviru radnih skupina sve gore navedeno izrađuje se od strane nadležnih tijela za pojedini resor odnosno pojedini akt strateškog planiranja države članice, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini.

Uz nadležna tijela, u procesu izrade programskih dokumenata sudjeluju i predstavnici partnera kroz osiguravanje kontinuiteta u ostvarivanju partnerstva i potpunu implementaciju partnerskog načela. Partnerstvo se osigurava najmanje sa predstavnicima nadležnih regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih javnih tijela, gospodarskih i socijalnih partnera te tijela koja predstavljaju civilno društvo, kao što su partneri iz područja zaštite okoliša, nevladine organizacije i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, jednakosti među spolovima i nediskriminacije, uključujući i tijela koja predstavljaju lokalne akcijske skupine. Posebna će se pažnja posvetiti partnerima s lokalne i regionalne razine što će omogućiti uzimanje u obzir razvojnih potreba i prioriteta u potpunosti. Naime, kako bi se maksimizirao utjecaj fondova EU, od ključnog je značaja međusobna bliska suradnja javne vlasti države članice na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj, kao i suradnja sa partnerima. Uključivanjem partnera u planiranje, provedbu, praćenje i evaluaciju projekata financiranih iz EU fondova, države članice su sposobnije osigurati da se sredstva fondova koriste na najbolji mogući način tamo gdje su najpotrebnija.

Predstavnici partnera iz redova organizacija civilnog društva uključuju se u radne skupine za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje 2021.-2027. putem javnog poziva na predlaganje kandidata za predstavnike organizacija civilnoga društva za članove i zamjene članova radnih skupina (https://udruge.gov.hr/vijesti/poziv-na-predlaganje-kandidata-za-predstavnike-organizacija-civilnoga-drustva-za-clanove-i-zamjene-clanova-radnih-skupina-za-izradu-programskih-dokumenata-za-financijsko-razdoblje-2021-2027/5238). Savjet za razvoj civilnoga društva na prijedlog zainteresiranih organizacija civilnoga društva izabrat će predstavnike organizacija civilnoga društva, do tri člana sa zamjenama članova po pojedinoj radnoj skupini.

PARTNERSKI DIJALOG

O ključnim fazama postupka izrade programskih dokumenata javnost će biti pravodobno informirana na našim mrežnim stranicama. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću je dio procesa donošenja novih zakona, drugih propisa ili akata, te podrazumijeva uključivanje zainteresirane javnosti u proces donošenja odluka na način da je se informira o prijedlozima novih zakona, drugih propisa ili akata i zatraži mišljenje o njima što posljedično pridonosi podizanju kvalitete propisa i javnih usluga. Stoga, prema članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15), proces izrade programskih dokumenata uključuje postupak javnog savjetovanja putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću (https://savjetovanja.gov.hr/) kao i druge metode savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Proces izrade programa, uključuje i stratešku procjenu utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17). Strateška procjena je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom programa. Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga programa prije utvrđivanja nacrta konačnog prijedloga programa i upućivanja u postupak donošenja. Studija s popratnim dokumentima objavljuje se na središnjem državnom internetskom portalu u svrhu javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i pratite najnovije vijesti.




X