Životopisi panelista

U izradi…

 

Plenarna rasprava 1: Budući izazovi i mogućnosti Kohezijske politike

 

Marin Piletić

Marin Piletić rođen je 12. siječnja 1983. godine u Novskoj. Nakon završene osnovne i srednje škole u rodnom gradu, diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je stekao diplomu hrvatskog jezika i književnosti te povijesti. Karijeru je započeo kao profesor hrvatskog jezika u osnovnim školama u Novskoj i Lipiku. Na hrvatskim lokalnim izborima 2009. godine izabran je za zamjenika gradonačelnika Novske, a na toj je dužnosti ostao do 2013. godine. Sljedeće godine izabran je za zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije. Dužnost zamjenika župana obnašao je do 2017. godine, kada je i izabran za gradonačelnika Novske, osvojivši većinu glasova u prvom krugu izbora. Na lokalnim izborima 2021. ponovno je izabran za gradonačelnika, a u lipnju 2021. postaje zastupnik u Hrvatskom saboru. U travnju 2022. godine imenovan je ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Oženjen je i otac dvoje djece.

Emil Boc

Gradonačelnik Cluj-Napoca, drugog grada u Rumunjskoj po veličini i gospodarskom razvoju. Član je savjetodavnog odbora inicijative A Soul for Europe. Predsjednik je COTER Povjerenstva Europskog odbora regija, suizvjestitelj o budućnosti Kohezijske politike, izvjestitelj o odljevu mozgova u EU-u kao i o postizanju europskog obrazovnog prostora do 2025. te „Europskoj strategiji za sveučilišta”. Doktor je političkih znanosti, izvanredni profesor na Sveučilištu Babeş-Bolyai Cluj-Napoca, a dodijeljen mu je i počasni doktorat prava na Državnom sveučilištu Michigan u East Lansingu, SAD. U razdoblju od 2008.-2012. bio je predsjednik vlade Rumunjske te čelnik Demokratske liberalne stranke od 2005.-2012.

Andriana Sukova

Gospođa Sukova zamjenica je glavnog direktora Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost Europske komisije. Zadužena je za fondove, pravednu tranziciju i analizu. Gospođa Sukova je po obrazovanju ekonomistica s bogatim iskustvom u području europskih integracija, u vladinom kao i nevladinom sektoru. Nakon pristupanja Bugarske EU-u, gđa Sukova se pridružila kabinetu povjerenice za zaštitu potrošača Meglene Kuneve. U kolovozu 2010. imenovana je ravnateljicom u DG EMPL. Bila je zadužena za pripremu politike i zakonodavstva za Europski socijalni fond te pregovore o regulatornom okviru za programska razdoblja 2014.-2020. i 2021.-2027. Od ožujka 2018. gospođa Sukova je zamjenica glavnog direktora Opće uprave za zapošljavanje te je zadužena za sve fondove u okviru ove glavne uprave, od kojih je najveći Europski socijalni fond. Također je zadužena za koordinaciju socijalnih i gospodarskih politika u EU-u u okviru europskog semestra te pravednost dvojne zelene i digitalne tranzicije.

 

Normunds Popens

Normunds Popens trenutno je vršitelj dužnosti glavnog direktora u DG REGIO. Do 15.2.2023. radio je kao zamjenik glavnog direktora za provedbu i međunarodne odnose u Glavnoj upravi za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije zadužen za nadzor provedbe programa strukturnih i kohezijskih fondova u državama članicama Europske unije, državama kandidatkinjama te trećim zemljama. Prije nego što se pridružio Europskoj komisiji u ožujku 2011., obnašao je nekoliko dužnosti u latvijskim diplomatskim službama. Naime, od 2007. do 2011. bio je stalni predstavnik Latvije pri EU. Prije toga bavio se europskim poslovima kao državni podtajnik latvijskog Ministarstva vanjskih poslova. Također, bio je odgovoran za pitanja vanjske trgovine i transatlantskih odnosa te je radio kao veleposlanik u Norveškoj, na Islandu i kao diplomatu u SAD-u.

 

Plenarna rasprava 2: Uloga regionalne i lokalne razine u Kohezijskoj politici nakon 2027. godine

 

Danijel Marušić

Danijel Marušić rođen je u Prnjavoru 1972. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Prnjavoru, a veterinu studirao u Zagrebu na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te stekao akademsko zvanje doktor veterinarske medicine. Stručno usavršavanje nastavio je na Poslijediplomskom doktorskom studiju na Veterinarskom fakultetu Zagreb, stekavši 2017. godine titulu doktora znanosti. Nakon zavšenog fakulteta zaposlio se u mljekari “Slavija” Staro Petrovo Selo na poslovima voditelja proizvodnje, a nakon toga u veterinarskoj ambulanti “Dorić” u Svilaju. 2007. dolazi u tvrtku “Sloboština” d.o.o. u Okučanima na mjesto direktora. Sudjelovao je na lokalnim izborima za izbor člana Općinskog vijeća Okučani i na konstituirajućoj sjednici izabran je za predsjednika Općinskog vijeća koju je dužnost obnašao volonterski 4 godine. Na izborima za Županijsku skupštinu u mandatnom razdoblju 2005.-2009. izabran je za člana Županijske skupštine, a u siječnju 2008. godine jednosglasnom odlukom svih vijećnika izabran je na dužnost župana Brodsko-posavske županije do isteka mandatnog razdoblja. Na prvim neposrednim izborima velikom većinom birača Brodsko-posavske županije u svibnju i lipnju 2009. izabran je na dužnost župana, te ponovno na lokalnim izborima 2013., 2017. i u svibnju 2021. Završio je Političku akademiju Hrvatskog državnog zavjeta, od 4. do 22. lipnja 2012. godine sudjelovao je u International Visitor Leadership programu u Americi. U rujnu 2012. je imenovan za člana izaslanstva promatrača u Odboru Regija Europske unije, a od 1. srpnja 2013. član je hrvatskog izaslanstva Europskog odbora regija, ponovno imenovan odlukom Vlade RH I potvrđen na sjednici Vijeća ministara EU-a za mandatno razdoblje 2020.-2025. Sa suprugom Snježanom I troje djece živi u Novoj Gradiški.

 

Željko Turk

Željko Turk rođen je 25. ožujka 1962. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završio je u Kupljenovu, a srednjoškolsko obrazovanje u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Radnu karijeru započinje u zabočkoj Regeneraciji, a od 1991. kreće u poduzetničke vode te osniva privatnu tvrtku za proizvodnju i promet tekstilom, koja i danas uspješno posluje.
Od osnutka Grada Zaprešića 1995. godine bio je član Gradskog poglavarstva. 2001. godine postaje zamjenik gradonačelnika Zaprešića, a od 2006. pa sve do danas, obnaša dužnost gradonačelnika. Predsjednik je Skupštine Komunalnog poduzeća Zaprešić. U 6. sazivu Hrvatskog sabora obnašao je dužnost zastupnika. Od 2013. godine do danas predsjednik je Udruge gradova u Republici Hrvatskoj. Od 2014. član je i Odbora regija Europske unije.

 

Jakša Puljiz

Jakša Puljiz magistrirao je 2005. godine na poslijediplomskom studiju Operacijska istraživanja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je 2009. na Ekonomskom fakultetu u Splitu s temom “Čimbenici regionalnoga razvoja i regionalnih nejednakosti u Republici Hrvatskoj”.  Svoj rad u Institutu je započeo 2001. godine u Odjelu za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj gdje se uglavnom bavio temama regionalnog i lokalnog razvoja s posebnim fokusom na kohezijsku politiku Europske unije. Od 2017. vodi Odjel za europske integracije i bavi se temama kao što su utjecaji pojedinih europskih politika na gospodarski i socijalni razvoj zemalja članica te ostalih zemalja u procesu proširenja Europske unije. Kao stručnjak sudjelovao je u izradi niza strateških dokumenata i studija iz područja regionalnoga razvoja i konkurentnosti te prijedloga zakonodavnih akata. Od 2012. do 2016. kao zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije bio je, između ostalog, zadužen za koordinaciju izrade i provedbu najvažnijih strateških dokumenata i akata iz područja korištenja ESI fondova i nacionalne politike regionalnoga razvoja. U 2016. imenovan je savjetnikom predsjednika Vlade RH za gospodarstvo zadužen za koordinaciju izrade i provedbe Nacionalnog programa reformi.

 

Plenarna rasprava 3: Gospodarsko-socijalni izazovi u modernom dobu tehnološkog razvoja

 

Irena Weber

Irena Weber rođena je 1973. godine, diplomirala je na Ekonosmkom fakultetu u Zagrebu. Karijeru na financijskom tržištu započela je 2000. godine u investicijskoj banci CA IB d.d. (Creditanstalt Investment Bank), gdje je radila do 2008. godine. Vodila je i sudjelovala na brojnim projektima restrukturiranja i privatizacije, spajanjima i preuzimanjima u Hrvatskoj i regiji. Sredinom 2008. godine prelazi u Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. (danas Adddiko bank d.d.), gdje se pridružuje timu zaduženom za restrukturiranje banke i pripremu procesa reprivatizacije. Vodila je Sektor investicijskog bankarstva, Sektor poslovanja s pravnim osobama, a potom i sektor poslovanja sa stanovništvom. Tijekom 2016. godine prelazi na poziciju članice uprave KentBank, zaduženu za Sektor poslovanja s velikim poduzećima, Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima, Sektor pravnih poslova i Sektor informatike. U KentBank uvodi i implementira internetsko i mobilno bankarstvo. U svibnju 2017. godine angažirana je u Izvanrednoj upravi grupe Agrokor kao izvršna direktorica zadužena za non-care imovinu. Od ožujka 2018., kao zamjenica izvanrednog povjerenika aktivno je sudjelovala u procesu pregovora i implementacije nagodbe, te pregovora s vjerovnicima Agrokora. U Fortenova grupi, po njenom osnivanju, obnaša funkciju zamjenice glavnog izvršnog direktora i glavne operativne direktorice. Fortenova grupu napušta u listopadu 2019. godine. Irena Weber na mjesto glavne direktorice HUP-a dolazi s  mjesta članice uprave Inspire investments, društva za upravljanje privatnim kapitalom i alternativnim investicijskim fondovima. Ovlašteni je investicijski savjetnik te ovlašteni posrednik u trgovini vrijednosnim papirima – broker. Redovita je sudionica i panelistica stručih skupova, seminara i konferencija, a pohađala je i niz internih i eksternih treninga i edukacija. Tečno govori engleski i francuski jezik.

 

Danko Relić

Predsjednik 7. saziva Savjeta za razvoj civilnoga društva Vlade RH. Od 2020.g. član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Više od 15 godina sudjeluje u brojnim inicijativama, projektima i aktivnostima organiziranim od strane različitih organizacija civilnog društva na nacionalnoj i europskoj razini. Sudjeluje u provođenju javnozdravstvenih aktivnosti u svrhu približavanja zdravlja i zdravih stilova života što široj populaciji. Potaknuo je pokretanje projekata koji su danas prepoznati i priznati na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini kao perjanice dobre prakse javnozdravstvenih aktivnosti zaštite zdravlja i unapređenja kvalitete življenja te predstavljaju neizostavan dio života lokalnog stanovništva. Inicijator je osnivanja Udruge narodnog zdravlja Andrija Štampar te obnavljanja Hrvatskog društva mladih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora gdje je obnašao dužnost predsjednik. Specijalist obiteljske medicine, doktorirao na temu planiranja zdravstvenih kadrova. Autor je preko 30 stručnih i znanstvenih radova i priopćenja iz područja biomedicine i zdravstva.

 

Josip Jagodar

Josip Jagodar rođen je u Slavonskom Brodu 1991. godine, a živi u Slavonskom Kobašu (posljednjih godinu i pol boravi u Našicama). Nakon završenog dvopredmetnog studija hrvatskog jezika te književnosti i povijesti 2015. godine, završio je i doktorski studij kroatologije 2019. godine. Autor je desetak znanstvenih radova i 7 knjiga. Trenutno radi kao asistent na poslijedoktorskom studiju na Sveučilištu u Slavonskom Brodu, gdje predaje kolegije iz povijesti i narodne baštine. Aktivan je član udruga od 2013. godine. Najprije je osnovao Udrugu studenata „Idiom“ u Rijeci, zatim je od 2014. aktivan u Kreativnoj udruzi mladih „Limes“ u Slavonskom Kobašu. Inicijator je osnivanja Općinskog savjeta mladih iz Oriovca, a bio je i njegov prvi predsjednik (2015.-2017.) Od 2018. do 2021. godine obnašao je dužnost predsjednika Savjeta mladih Brodsko-posavske županije te je bio glavni tajnik Županijske koordinacije Savjeta mladih Republike Hrvatske (2020./2021.). 2021. godine izabran je za člana, potom i predsjednika Savjeta mladih Vlade RH. U svom radu zagovarao je mnoge politike za mlade te zastupao njihove interese na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

 

Nataša Drvenkar

Izv. prof. dr. sc. Nataša Drvenkar zaposlena je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, na kojem je nositeljica kolegija Hrvatsko i europsko gospodarstvo, kao i kolegija vezanih uz regionalnu ekonomiju, industrijsku politiku i međunarodno okruženje. Savjetnica je ministra g. Šime Erlića za pitanja regionalnog razvoja RH, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Dvije akademske godine obnašala je funkciju prodekanice  za suradnju s okruženjem, međunarodnu suradnju i projekte. Bila je članica Radne skupine Predsjednice Republike Hrvatske za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske, Radne skupine za konkurentnost i industrijski razvoj te razvoj poduzetništva i obrta te Radne podskupine za potpomognuta i brdsko-planinska područja za izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. U akademskoj 2013./2014. inicirala je i pokrenula projekt dobrovoljnih studentskih stručnih praksi na području pet slavonskih županija u suradnji s Regionalnim uredom HUP-a Osijek, a za što je i Ekonomski fakultet u Osijeku dobio priznanje (2014.-2020.) i poslužio kao inspiracija za projekt Inicijativa privatnog sektora za mlade (EBRD i HUP). Pri tome, projekt se proširio i na ostale sastavnice Sveučilišta. Inicijativu je proširila uspostavom suradnje s pet slavonskih regionalnih koordinatora kako bi studentima praksa bila omogućena i iz područja regionalnog razvoja i fondova EU. Tako je, od 2014. godine  do 2022. godine, razvijala projekt dobrovoljnih studentskih stručnih praksi i bila voditeljica fakultetskih timova za to područje. Uspješno surađuje s Hrvatskom gospodarskom komorom (stručna podrška publikacijama Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali od 2018. godine, ako i ostala područja). Organizirala je i pokrenula niz znanstveno-popularnih konferencija (Znanstveni forum, Susret znanosti i gospodarstva) i sudjelovala kao panelist/moderator na konferencijama organiziranim od strane drugih institucija. U 2019. godini dobitnica je nagrade Croatian Woman of Influence Award Mreže hrvatskih žena na temelju nominacije. Jedna je od osnivačica i prva predsjednica Rotary kluba Virovitica. U Rotary Distriktu 1913 obnaša funkciju asistentice guvernera (2022./2023., 2023./2024.), članice RI Empowering Girls Ambassador. Članica je Hrvatskog društva ekonomista, Regional Studies Association i European Economic Association. Tokom studija, pripadala je skupini od 10% najuspješnijih studenata i dobitnica je Rektorove nagrade. Članica je uprave obiteljskog poduzeća koje se bavi uzgojem, proizvodnjom (uz kooperaciju) i preradom ljekovitog bilja (kamilica) s plasmanom proizvoda na, većinom, inozemno tržište. U 2023. godini inicirala je i u suradnji s timom, razvila proizvodnju „prve rakije od kamilice“. Udana je i majka dvoje djece.

 

Plenarna rasprava 4: Budućnost Kohezijske politike kroz oči „insajdera“

 

Ivana Maletić

Ivana Maletić, rođena je u Šibeniku 1973. godine. Magistrica je ekonomije i poslovne ekonomije, a titulu je stekla na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine. Ovlaštena je revizorica u javnom sektoru s certifikatom i diplomom stečenom na temelju dvogodišnje edukacije u Ovlaštenom institutu za javne financije i računovodstvo (CIPFA; Ujedinjena Kraljevina). 2012. godine stječe akademsku titulu magistrice ekonomskih znanosti u području računovodstva, revizije i financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno je kandidatkinja na Poslijediplomskom doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Radno iskustvo započela je u Ministarstvu financija u Odjelu za državno računovodstvo i financijsko izvještavanje kao vježbenica od prosinca 1997. godine do prosinca 1998. godine, nakon čega u istom Odjelu nastavlja raditi kao savjetnica sve do rujna 2004. godine kada postaje voditeljica Odjela Nacionalnog fonda pri Ministarstvu financija. U svibnju 2005. godine imenovana je pomoćnicom ministra financija i zamjenicom Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, te tu dužnost obnaša do 2008. godine. U razdoblju od veljače 2008. godine do prosinca 2011. godine obnašala je dužnost državne tajnice u Ministarstvu financija, nacionalne dužnosnice za ovjeravanje, pregovaračice za poglavlje 22. i zamjenice glavnog pregovarača u Ministarstvu financija. U ožujku 2012. zapošljava se u Centru za razvoj javnog i neprofitnog sektora (TIM4PIN) kao predsjednica gdje radi do srpnja 2013. godine. Europsku karijeru započinje u srpnju 2013. godine kao zastupnica u Europskom parlamentu te članica odbora ECON, REGI, BUDG. Danas je članica Europskog revizorskog suda.

 

Marko Pavić

Marko Pavić rođen je 1979. godine u Zagrebu, gdje 2004. godine završava Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i stječe akademski naziv diplomirani inženjer fizike. 2009. godine na istom je odsjeku i magistrirao surađujući s National Oceanography Centerom u Southamptonu, a kasnije upisuje poslijediplomski stručni studijski program „Vođenje“ na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. G. Pavić trenutno pohađa završnu godinu Doktorskog studija iz područja zaštite okoliša na Sveučilištu u Osijeku, Matematičko-prirodoslovni smjer. Po završetku Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta ondje se 2005. godine i zaposlio kao znanstveni novak na Geofizičkom odsjeku. Svojim radom dokazao se u Mreži mladih znanstvenika te kao predsjednik u udruzi SLAP. Kao predsjednik u Mreži mladih znanstvenika sudjelovao je u radu Povjerenstva za ocjenjivanje Nacrta zakona o visokom obrazovanju. Od siječnja 2014. godine u uredu zastupnika mr. sc. Andreja Plenkovića stažira u Europskom parlamentu u području mladih, edukacije i zapošljavanja. Tijekom rada kontinuirano se zalaže za stručno usavršavanje mladih, održava popularna predavanja za djecu te surađuje na projektima popularizacije znanosti. U prosincu 2016. postaje državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te tu dužnost obavlja do lipnja 2017. godine, kada je imenovan za čelnika ministarstva. 2019. godine napušta ministarsko mjesto u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te dolazi na čelo Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU gdje ostaje do srpnja 2020. godine. Sudjelovao je u devet Vladinih mjera aktivne politike zapošljavanja te je član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Marko Pavić bio je član Radne skupine za izradu smjernica strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije – područje obrazovanja i visokog obrazovanja (2012.), honorarni suradnik u novinama „Novi list“, a sudjelovao je i kao koproducent i znanstveni savjetnik na dva dokumentarna filma snimljena u suradnji Britanskog veleposlanstva i Hrvatske televizije (2008./2009.godine). Od srpnja 2020. obnaša dužnost predsjednika Odbora za regionalni razvoj i fondove EU Hrvatskog sabora.

 

Karlo Ressler

Karlo Ressler rođen je u Zagrebu gdje je 2013. magistrirao magna cum laude na Pravnom fakultetu. Zadnju godinu studija proveo je u Engleskoj, nakon čega je završio doktorski studij na Max Planck institutu za međunarodno kazneno pravo u Freiburgu. Radio je kao asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i kao asistent eurozastupniku Plenkoviću. 2016. postaje savjetnik predsjednika Vlade. 2019. predvodi listu HDZ-a i izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu. U aktualnom mandatu bio je glavni pregovarač Parlamenta za europski proračun, član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te potpredsjednik posebnog Odbora za umjetnu inteligenciju. Fokus njegovog parlamentarnog rada su proračun, migracijska pitanja i digitalna tranzicija.

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i pratite najnovije vijesti.




X