Mjesto stanovanja: 71% ispitanika je iz urbanih područja od čega je njih 63% iznimno dobro upoznato s Kohezijskom politikom. Upitnik je ispunilo 3% otočana te 5% stanovnika brdsko-planinskog područja.
Starosna skupina: 91% ispitanika je u dobi između 30-59 godina dok je samo 3% starosne dobi 15-29 godina i 6% preko 60 godina.
Sektor rada: 85% ispitanika radi u javnom i privatnom sektoru u urbanim područjima (48% u javnom sektoru i 37% u privatnoj tvrtki). 70% ispitanika javnog sektora odgovorilo da je iznimno dobro upoznato s Kohezijskom politikom. Ujedno, upitnik su ispunila svega tri studenta i dva umirovljenika koji nemaju iskustva vezano za prijave i provedbu projekata niti su upoznati s rezultatima projekata, no nema odgovora nezaposlenih osoba.
Poznavanje Kohezijske politike: iznadprosječno – 61% ispitanika je dobro/iznimno dobro upoznato s Kohezijskom politikom na razini EU-a dok svega 3% nije upoznato s Kohezijskom politikom.
Iskustvo u provedbi fondova Kohezijske politike: 64% ispitanika uspješno je provelo više projekata, 25% ispitanika uspješno je provelo jedan projekt, 10% nema iskustvo u provedbi projekata, a svega 2% ima jednu ili više neuspješnih prijava jer nije upoznato s Kohezijskom politikom.
Poznavanje fondova: 69% ispitanika bilo je u doticaju s Europskim fondom za regionalni razvoj, 56% Kohezijskim fondom i 39% Europskim socijalnim fondom, a samo 6% ih uopće nije bilo u doticaju s fondovima.
Poznavanje rezultata projekata financiranih iz fondova EU-a: 79% ispitanika je upoznato s rezultatima projekata.
Provedba – ukazano je na potrebu za pojednostavljenjem procedura (gold plating) i administracije te se predlaže veće korištenje pojednostavljenih mogućnosti obračuna troškova (SCO), jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa. Ujedno, predlaže se podizanje pragova javne nabave za 40% radi dugotrajne inflacije te osiguravanje stavki iz projekta zbog poremećaja na tržištu (cijene sirovina, opreme itd.). Smatra se da je potrebno osigurati tehničku pomoć s intenzivnijom razmjenom stručnog i savjetodavnog osoblja. Primjenjiv je i prijedlog jačanja administrativnih kapaciteta na državnoj i posebno lokalnim razinama te prijenos znanja i informacija do najnižih razina.
Prijedlozi za unaprjeđenje provedbe na nacionalnoj razini – predlaže se analiza socio-ekonomskih učinaka ulaganja od 2013. u slabije razvijenim regijama i prilagodba investicijskih prioriteta na razini RH. Neke zakone je potrebno ažurirati kako bi se modernizirali radi praćenja provedbe projekata, a neki su neusklađeni (ZOO i ZJN). Poželjno je uključiti akademsku zajednicu u javne rasprave te je nužno što prije riješiti zemljišno vlasništvo. Smatra se da se indeksom razvijenosti ne treba odbacivati projekte u razvijenijim JLPRS-ovima već odrediti postotak sufinanciranja. Ujedno se predlažu potpore za određene sektore (tekstil, prerađivačka industrija metala, trgovina i usluge, obrtnici), a neki od zanimljivih prijedloga uključuju: osnivanje fondova za predfinanciranje, sufinanciranje i međufinanciranje dok se za energetsku učinkovitost zgrada predlaže sustav subvencioniranja kamata poput APN-a.
Prijedlozi za unaprjeđenje Kohezijske politike na EU razini – predlaže se da se prije planiranja Kohezijske politike bolje istraže stvarne potrebe i izazovi zemalja članica te se prema stvarnim potrebama kreiraju politike i usmjeravaju financiranja. Ujedno, smatra se da bi Europska komisija trebala izraditi procedure kojima bi prevenirala negativne učinke ostalih europskih politika na Kohezijsku politiku na svim razinama teritorija od lokalnih do nacionalnih razina te ustrojiti tijela koja nadziru realizaciju projekata od početka do kraja.
Regionalni i ruralni razvoj – ispitanici vjeruju da Kohezijsku politiku treba primarno vezati uz ciljeve demografske obnove slabije razvijenih krajeva jer bez ljudi nema niti politike (npr. kreiranje dodatnih sadržaja za mlade obitelji na brdsko-planinskim područjima (kulturni, zdravstveni, društveni sadržaji). Sredstva još više usmjeriti na najnerazvijenije regije, naročito za socijalnu infrastrukturu. Omogućiti još jače povezivanje ruralnih i ubranih područja kroz izmještanje dijela institucija (državnih i regionalnih) u ruralna područja, prometnu povezanost (car-sharing usluge i sl.). Ujedno, vjeruju kako je potrebna snažnija regionalna suradnja kroz poticanje intenzivnije suradnje regija EU-a kroz mreže, partnerstva i razmjenu najboljih praksi kako bi se bolje iskoristili resursi i rješavali zajednički izazovi.
Dodatno, Kohezijska politika trebala bi podržavati očuvanje ruralnog prostora kroz ulaganja u održivu poljoprivredu te da je u ruralnim sredinama potrebno omogućiti međusektorsko djelovanje (npr. kulturna i sportska događanja kojima se jača zajednica). Po pitanju razvoja posebnih područja (npr. otoci) potrebno je pružiti operativnu podršku jer takve sredine nemaju kapacitete za provedbu projekata.
Informiranje / Vidljivost – potrebno je mlade što ranije upoznati s fondovima i natječajima, a predlaže se i pravovremena objava budućih javnih poziva s osnovnim uputama i okvirnim uvjetima.