Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU.
Sudjelovanje Hrvatske u Programima Unije
Iako su Programi Unije, temeljem posebne stavke u Općem proračunu EU, u pravilu namijenjeni državama članicama Europske unije, neki od njih otvoreni su i državama koje se nalaze u procesu pridruživanja Europskoj uniji. Na taj način je i Republika Hrvatska u pretpristupnom razdoblju, točnije od 2005. godine koristila i sudjelovala u aktivnostima značajnog broja Programa Unije. Pravni okvir za sudjelovanje Hrvatske u Programima Unije u pretpristupnom razdoblju bio je Okvirni sporazum između Republike Hrvatske i Europske zajednice o općim načelima sudjelovanja Republike Hrvatske u Programima Zajednice (Narodne novine – Međunarodni ugovori br. 6/2005), te zasebno sklopljeni Memorandumi o razumijevanju za svaki od Programa Unije. Okvirni sporazum uspostavio je opće uvjete sudjelovanja Hrvatske u Programima Unije, dok su posebne odredbe i uvjeti, uključujući financijsko upravljanje i sudjelovanje u pojedinačnom programu, bili predmet sklapanja posebnih Memoranduma o razumijevanju. Memorandumi o razumijevanju propisivali su također visinu i modalitet doprinosa godišnje članarine koju je Hrvatska bila obvezna uplatiti u glavni proračun Europske unije za sudjelovanje u pojedinom Programu Unije.
Članstvom u Europskoj uniji, Hrvatska punopravno sudjeluje u svim postojećim Programima Unije bez obzira na prethodno potpisane Memorandume o razumijevanju, te prestaje biti obavezna uplaćivati godišnje članarine.
Tko raspisuje pozive na dostavu projektnih prijedloga?
Svaki program ima posebnu pravnu osnovu i različita provedbena pravila, koji su određeni posebnim zakonodavnim okvirom za svaki od programa (osnivajuće uredbe EU).
Centralizirani model provedbe
Većina Programa Unije provodi se prema centraliziranom modelu provedbe u kojem su za financijsko upravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, tj. Opće uprave zadužene za pojedini program koje odlučuju o vrsti i trajanju programa, raspoloživom proračunu te raspisuju pozive na dostavu projektnih prijedloga.
U nekim slučajevima pojedine Opće uprave su provedbu programa povjerile specijaliziranim Izvršnim agencijama Europske komisije, koje tad obavljaju aktivnosti upravljanja programom pod nadzorom Opće uprave nadležne za pojedini program. U tom su slučaju Izvršne agencije odgovorne su za pripremu i objavu natječaja, za financiranje, evaluaciju i predselekciju prijavljenih projekata, pripremu i potpisivanje ugovora, praćenje projekata (početna i završna izvješća), komunikaciju s prijavljenim korisnicima te kontrole na licu mjesta.
Decentralizirani model provedbe
U slučaju decentraliziranog modela, riječ je o prenošenju provedbene strukture na nacionalno tijelo. Tako u slučaju decentraliziranih aktivnosti u okviru programa Erasmus +, nacionalno tijelo predstavlja Agencija za mobilnosti i EU programe (AMPEU).
Financijski nadzor ili reviziju provode ili nadziru Europska komisija, OLAF i Europski revizorski sud.
Provedba Programa Unije u Hrvatskoj
Zbog centralizirane provedbe većine Programa Unije, na nacionalnoj razini osigurana je dostupnost informacija i pomoć potencijalnim prijaviteljima zainteresiranim za prijavu projekata na programske natječaje. Unutar nadležnog tijela državne uprave djeluje nacionalna kontakt točka (ili nacionalni koordinator) zadužen za informiranje, promidžbu i vidljivost pojedinog programa, putem koje šira javnost i potencijalni korisnici mogu zatražiti sve potrebne informacije vezane uz određeni Program Unije.
Vlada RH Zaključkom utvrđuje tijelo zaduženo za koordinaciju sudjelovanja te tijela nadležna za provedbu Programa Unije tijekom pojedinog financijskog razdoblja. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU glavni je nacionalni koordinator za aktivnosti vezane uz sudjelovanje RH u pojedinim PU. Koordinacija podrazumijeva praćenje ostvarenja učinka pojedinog Programa Unije, suradnju s osobama zaduženim za praćenje pojedinog programa, promotivne aktivnosti, edukacije i sve ostalo potrebnog za veću vidljivost i bolje prepoznavanje Programa Unije u RH. Uspostavom sustava koordinacije jača se i povezanost između pojedinih tijela, potiče razmjena iskustava, otvaraju se mogućnosti suradnje i provedbe zajedničkih aktivnosti. Godišnja izvješća na transparentan način nude pregled ostvarenja učinka pojedinog programa, ukupnih iznosa kao i broja projekata u kojima RH sudjeluje.
