Zakonodavni paket za Kohezijsku politiku za razdoblje 2021.-2027.

Kohezijsku politiku za razdoblje 2021.-2027. kojom se upravlja jednom trećinom sedmogodišnjeg proračuna Europske unije (preko 330 milijardi eura) čine sredstva:

• Europskog fonda za regionalni razvoj
• Kohezijskog fonda
• Europskog socijalnog fonda plus
• Fonda za pravednu tranziciju

Europski fond za regionalni razvoj / European Regional Development Fund (EFRR/ERDF)

Europski fond za regionalni razvoj doprinosi smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima se posebna pozornost poklanja regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otočne, pogranične i planinske regije.

Europski fond za regionalni razvoj reguliran je sektorskom Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) namijenjen je pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. EFRR doprinosi smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima posebnu pozornost treba pokloniti regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući osobito poteškoće koje proizlaze iz demografskog pada, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti, otoci te pogranične i planinske regije.

Iz EFRR-a podupire se sljedeće:

1. ulaganja u infrastrukturu;
2. aktivnosti za primijenjeno istraživanje i inovacije, uključujući industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj i studije izvedivosti;
3. ulaganja u pristup uslugama;
4. produktivna ulaganja u MSP-ove i ulaganja usmjerena na očuvanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih radnih mjesta;
5. oprema, softver i nematerijalna imovina;
6. umrežavanje, suradnja, razmjena iskustava i aktivnosti koje uključuju inovacijske klastere, među ostalim i između poduzeća, istraživačkih organizacija i tijela javne vlasti;
7. informacije, komunikacija i studije; i
8. tehnička pomoć.

Produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi mogu se podupirati:

1. ako uključuju suradnju s MSP-ovima u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima;
2. ako se njima ponajprije podupiru mjere energetske učinkovitosti i obnovljiva energija;
3. kada se provode putem financijskih instrumenata u malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije; ili
4. kada se provode u malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije u okviru istraživačkih i inovacijskih aktivnosti.

Kohezijski fond / Cohesion Fund (KF/CF)

Kohezijski fond osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture („TEN-T”).

Kohezijski fond reguliran je sektorskom Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu.

Kohezijski fond (KF) osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture (TEN-T), kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Iz Kohezijskog fonda podupire se sljedeće:

1. ulaganja u području okoliša, uključujući ulaganja povezana s održivim razvojem i energijom koja donose koristi za okoliš, uz poseban naglasak na obnovljivoj energiji;
2. ulaganja u TEN-T;
3. tehnička pomoć;
4. informacije, komunikacija i studije.

Europski socijalni fond plus / European Social Fund plus (ESF+)

Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni uvjeti rada te socijalna zaštita i uključenost. Tih dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Kako bi se pridonijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava, ESF-om plus trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člankom 174. UFEU-a.

Europski socijalni fond plus reguliran je sektorskom Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1296/2013.

Europski socijalni fond plus (ESF+) ima za cilj poduprijeti države članice i regije u ostvarenju visokog stupnja zaposlenosti, pravedne socijalne zaštite te izgradnji kvalificirane i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada, kao i uključivih i povezanih društava kojima se nastoji iskorijeniti siromaštvo i kojima se ostvaruju načela utvrđena u europskom stupu socijalnih prava. Podupire se, dopunjava i dodaje vrijednost politikama država članica kako bi se osigurali jednake prilike, jednak pristup tržištu rada, pravedni i kvalitetni radni uvjeti, socijalna zaštita i uključenost, s posebnim naglaskom na kvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje, cjeloživotno učenje, ulaganje u djecu i mlade te pristup osnovnim uslugama.

Fondom ESF+ podupire se:

1. veći pristup zaposlenju i aktivacijske mjere za sve tražitelje zaposlenja, posebice mlade;
2. modernizacija institucija i usluga tržišta rada;
3. promicanje rodno uravnoteženog sudjelovanja na tržištu rada, jednakih radnih uvjeta i bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;
4. promicanje prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama te aktivnog i zdravog starenja;
5. veća kvaliteta, uključivost i djelotvornost sustavâ obrazovanja i osposobljavanja te njihova relevantnost za tržište rada, među ostalim vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja;
6. promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju;
7. promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve;
8. poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih mogućnosti, nediskriminacije i aktivnog sudjelovanja te poboljšanje zapošljivosti, posebno za skupine u nepovoljnom položaju;
9. promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante;
10. promicanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput Roma;
11. poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama;
12. promicanje socijalne integracije osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu;
13. suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući djecu, i pružanje popratnih mjera kojima se podupire njihova socijalna uključenost.

Fond za pravednu tranziciju / Just Tranisition Fund (FPT/JTF)

Fond za pravednu tranziciju osigurava namjensko financiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju u kontekstu Kohezijske politike za rješavanje gospodarskih i socijalnih troškova tranzicije prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu.

Fond za pravednu tranziciju reguliran je sektorskom Uredbom (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju.

Fond za pravednu tranziciju (FPT) zamišljen je kao ključni financijski mehanizam za potporu društveno-ekonomski najugroženijim područjima u njihovom procesu tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i za sprečavanje rasta regionalnih razlika do kojih bi tom prilikom moglo doći. Upravo stoga, FTP je uklopljen u zakonodavni paket za Kohezijsku politiku, koji je glavni instrument politike EU-a za uklanjanje regionalnih razlika i adresiranje strukturnih promjena u europskim regijama.

Opseg potpore (FPT podupire isključivo sljedeće aktivnosti):

1. produktivna ulaganja u MSP-ove, uključujući mikro poduzeća i novoosnovana poduzeća, što dovodi do gospodarske diversifikacije, modernizacije i preusmjeravanja;
2. ulaganja u osnivanje novih poduzeća, među ostalim putem poduzetničkih inkubatora i usluga savjetovanja, koja dovode do stvaranja novih radnih mjesta;
3. ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija, uključujući sveučilišta i javne istraživačke institucije te poticanje prijenosa naprednih tehnologija;
4. ulaganja u uvođenje tehnologije kao i u sustave i infrastrukture za cjenovno pristupačnu čistu energiju, uključujući tehnologije za pohranu energije i u smanjenje emisija stakleničkih plinova;
5. ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost, uključujući i u svrhu smanjenja energetskog siromaštva;
6. ulaganja u pametnu i održivu lokalnu mobilnost, uključujući dekarbonizaciju lokalnog prometnog sektora i njegove infrastrukture;
7. ulaganja u obnovu i nadogradnju mreža daljinskog grijanja s ciljem poboljšanje energetske učinkovitosti sustava daljinskog grijanja i ulaganja u proizvodnju topline pod uvjetom da se opskrbljuju isključivo obnovljivim izvorima energije;
8. ulaganja u digitalizaciju, digitalne inovacije i digitalnu povezanost;
9. ulaganja u regeneraciju i dekontaminaciju postojećih (brownfield) lokacija, prenamjenu zemljišta i, uključujući gdje je to potrebno, zelenu infrastrukturu i projekte za prenamjenu uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća“;
10. ulaganja u poboljšanje kružnoga gospodarstva, među ostalim sprečavanjem stvaranja otpada, smanjenjem otpada, učinkovitošću resursa, ponovnom uporabom, popravkom i recikliranjem;
11. unapređenje vještina i prekvalifikaciju radnika i tražiteljima zaposlenja;
12. pomoć tražiteljima zaposlenja u traženju posla;
13. aktivno uključivanje tražitelja zaposlenja;
14. tehničku pomoć;
15. druge aktivnosti na područjima obrazovanja i socijalnog uključivanja, uključujući, tamo gdje je to opravdano, infrastrukturu za potrebe centara za osposobljavanje, ustanova za skrb o djeci i starijima kako je naznačeno u teritorijalnim planovima pravedne tranzicije.

Iznimno su moguća, u područjima koja su određena kao potpomognuta područja, i produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi ako su takva ulaganja odobrena kao dio teritorijalnih planova za pravednu tranziciju i ako su neophodna za implementaciju teritorijalnih planova za pravednu tranziciju, ako doprinose prijelazu na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine i povezanim okolišnim ciljevima, i ako je njihova potpora nužna za stvaranje radnih mjesta u utvrđenom području.

Također, FPT može podupirati ulaganja koja smjeraju na smanjenje emisije stakleničkih plinova iz djelatnosti navedenih u Prilogu I Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ, ako su takva ulaganja odobrena kao dio teritorijalnog plana za pravednu tranziciju i ako su neophodna za implementaciju teritorijalnih planova za pravednu tranziciju.

Glavni preduvjet za korištenje FPT-a bit će obveza postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, a DČ će prije usvajanja tog cilja imati pravo na korištenje samo 50 posto dodijeljenih sredstava.

Potpora za pripremu teritorijalnih planova za pravednu tranziciju u Hrvatskoj

Uspostavom Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. temeljem naučenih lekcija vezanih uz teritorijalni razvoj, u novom programskom razdoblju proširuju se mogućnosti financiranja lokalnih i regionalnih inicijativa, a sukladno identificiranim potrebama. Osim ulaganja putem Europskog fonda za regionalni razvoj u Integriranom teritorijalnom programu 2021. – 2027. programiraju se i sredstva dostupna u okviru Fonda za pravednu tranziciju.

Fond za pravednu tranziciju je zamišljen kao ključni financijski mehanizam za potporu društveno-ekonomski najugroženijim područjima u njihovom procesu tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i za sprečavanje rasta regionalnih razlika do kojih bi tom prilikom moglo doći.

Sukladno Prilogu D Izvješća za Hrvatsku 2020. koji sadržava preliminarna stajališta Komisije o prioritetnim područjima ulaganja i okvirnim uvjetima za učinkovitu provedbu ulaganja iz Fonda za pravednu tranziciju za razdoblje 2021.–2027. u RH, ciljana područja su Sisačko-Moslavačka i Istarska županija.

Potpora Fonda za pravednu tranziciju bit će programirana na temelju teritorijalnog plana za pravednu tranziciju i odobrena od strane Europske komisije kao dio programa ili izmjena programa. Slijedom navedenoga, Europska komisija je početkom ožujka 2020. godine objavila poziv za prijavu zahtjeva za tehničkom pomoći za izradu teritorijalnih planova u okviru Programa potpore strukturnih reformi.

Cilj predmetnog poziva bio je osigurati tehničku potporu državama članicama u postupku pripreme teritorijalnih planova  pravedne tranzicije u skladu s budućim financiranjem iz Fonda za pravednu tranziciju (FPT), a putem kojih će se pružati potpora ciljanim područjima koja su najteže pogođena negativnim socioekonomskim posljedicama tranzicije prema energetskoj neutralnosti.

Projektni prijedlog je odobren za financiranje, a izradilo ga je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, uz pomoć sektorski nadležnih tijela i Ureda Vlade Republike Hrvatske. Vrijednost projekta je procijenjena na 250.000 eura s provedbenim rokom od 9 mjeseci.

Slijedom navedenoga, predmetni projekt u okviru Programa potpore strukturnih reformi (PPSR) započeo je s provedbom u studenom 2020. godine. Specifične aktivnosti predviđene PPSR projektom uključivale su među ostalim pomoć u izradi opisa tranzicijskog procesa na nacionalnoj razini prema klimatski neutralnom gospodarstvu, izradu obrazloženja za odabir teritorija koji su pod najnegativnijim utjecajem tranzicije, izradu opisa predviđenih vrsti operacija i opisa njihovog očekivanog doprinosa smanjenju učinaka tranzicije kao i organizaciju i implementaciju događaja/ radionica vezanih uz poštivanje partnerskog načela i uključivanja svih relevantnih partnera.

U okviru predmetnom projekta Deloitte je izradio izvješća koja će poslužiti kao analitička podloga za izradu Teritorijalnog plana za pravednu tranziciju, a koja uključuju slijedeće isporučevine:  Početno izvješće, Izvješće o mehanizmu upravljanja i sudjelovanju dionika, Izvješće o procesu tranzicije prema klimatskoj neutralnosti,