Na temelju Zaključka Hrvatskoga sabora donesenog na 16. sjednici održanoj 6. listopada 2005. godine odnosno na 14. sjednici održanoj 24. listopada 2014. godine, Vlada Republike Hrvatske obvezna je Hrvatskom saboru, podnositi redovna šestomjesečna izvješća o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata.
Izvješće za određeno izvještajno razdoblje obuhvaća ključne podatke o provedbi I, II i V komponente programa IPA te Operativnih programa „Promet“, „Zaštita okoliša“, „Regionalna konkurentnost“ i „Razvoj ljudskih potencijala“ financiranih sredstvima strukturnih instrumenata Europske unije.
Financijski pokazatelji iskorištenosti sredstava strukturirani su na način da prikazuju status ugovaranja, plaćanja i ovjeravanja i to pokazujući s jedne strane, status koji se odnosi na izvještajno razdoblje, te s druge strane, status koji se odnosi na ukupno, kumulativno razdoblje od početka provedbe. Također, poseban osvrt daje se na trendove koji se mogu identificirati u odnosu na informacije o statusu provedbe pojedine komponente programa IPA odnosno Operativnog programa iz prethodnog izvještajnog razdoblja.
Pored financijskih pokazatelja, Izvješća nude opisni prikaz stanja provedbe svake od komponenata programa IPA i svakog Operativnog programa.
Također, Izvješća daju sažeti pregled utvrđenih nepravilnosti u korištenju fondova Europske unije i poduzetih postupanja po istima.
Izvješće o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu – 2019.
Izvješće o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu – 2017.
Analitička podloga za Izvješće o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu
Evaluacija
Vrednovanje ili evaluacija je sustavna i objektivna procjena projekata, programa i politika koje su u tijeku ili su završene, njihova dizajna, provedbe i rezultata. Alat je to koji služi donositeljima odluka, a u slučaju EU fondova, i Europskoj komisiji za učenje o funkcioniranju i stvarnom učinku financijskih intervencija, u odnosu na inicijalna očekivanja i procjene. Njime se ocjenjuje djelotvornost, učinkovitost, učinak, održivost i relevantnost određene javne politike ili intervencije.
Za razliku od praćenja provedbe intervencija, projekata, programa i javnih politika kojim se prikupljaju podaci o promjenama koje se događaju, vrednovanje razmatra zašto se nešto dogodilo, i ako je moguće, kolika je promjena u odnosu na inicijalno planiranje te koji je njezin učinak i odnos s drugim politikama i (segmentima) tržišta. Tako vrednovanja zapravo istražuju dokaze uzročnosti, tj. promatraju je li intervencija dovela do očekivanih promjena te je li bilo neplaniranih i neočekivanih promjena. Drugim riječima, vrednovanja analiziraju i objašnjavaju ne samo koje su se promjene dogodile, nego i kritički procjenjuju zašto su se te promjene dogodile i kakav je njihov utjecaj.
S obzirom na trenutak provedbe vrednovanja, razlikuju se sljedeća vrednovanja:
Na razini programa, osim vrednovanja učinka, moguće su i druge vrste vrednovanja (tematska vrednovanja, strateška vrednovanja, vrednovanja politika od zajedničkog interesa, vrednovanja učinka zasnovana na teoriji, vrednovanja protučinjeničnog učinka, vrednovanja provedbe, meta-vrednovanje, itd.
Vrednovanje, praćenje i revizija su komplementarne, ali različite metode procjene koje služe različitim svrhama.
Vrednovanja programa u pretpristupnom razdoblju
U pretpristunom razdoblju, Europska komisija je provodila aktivnosti vrednovanja vezane uz tzv. interim vrednovanje programa CARDS i Phare u Republici Hrvatskoj. U sklopu programa IPA, ugovaranje i upravljanje periodičnim (interim) vrednovanjima bilo je decentralizirano na ured NIPAK-a u siječnju 2010. godine. Ured NIPAK-a pruža pomoć neovisnim evaluacijskim timovima angažiranim u RH u vidu kontakata s relevantnim institucijama, dostave potrebnih materijala, komentiranja nacrta izvješća vrednovanja i prikupljanja komentara od strane institucija korisnica projekata/programa, organiziranja tzv. debriefing sastanaka i praćenja ispunjavanja preporuka danih u izvješćima vrednovanja.
Evaluacijska strategija za europske strukturne instrumente (2007.-2013.)
Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. ožujka 2012. godine usvojila je Evaluacijsku strategiju za europske strukturne instrumente (Evaluation Strategy for European Structural Instruments). Ova Strategija osmišljena je za prijelaz Republike Hrvatske s Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA – komponente III. i IV.) prema strukturnim instrumentima u drugoj polovici 2013. godine i dalje za programsko razdoblje od 2014. – 2020. godine, te radi uspostave jedinstvenog okvira za aktivnosti vrednovanja SKF-a i osiguranja dosljednosti vrednovanja unutar tijela zaduženih za upravljanje SKF-ima. Temeljem usvojene Strategije, u tijelima zaduženim za upravljanje i provedbu operativnih programa za europske strukturne instrumente, imenovane su osobe koje su zadužene za poslove vrednovanja (evaluation function).
Ex-ante evaluacija programskih dokumenata 2007.-2013.
U travnju 2013., u okviru I. komponente programa IPA za 2008. godinu, završio je projekt „Ex-ante evaluacija programskih dokumenata i jačanje evaluacijskih kapaciteta za EU fondove u post-pristupnom razdoblju“. U okviru tog projekta provedeno je vrednovanje programskih dokumenata za razdoblje 2007.–2013. te je dana preliminarna logika intervencije u sklopu programiranja za financijsku perspektivu EU-a za razdoblje od 2014. – 2020. Projekt je ojačao sposobnost ključnih institucija uključenih u upravljanje kohezijskom politikom Europske unije u Hrvatskoj za provedbu vrednovanja i predložio mehanizme putem kojih Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU kao koordinacijsko tijelo može koordinirati aktivnosti vrednovanja u procesu programiranja i provedbe kohezijske politike Europske unije. Postignuti rezultati ovog projekta su:
Ex-ante evaluacija programskih dokumenata 2014.-2020.
Prema preporukama Europske komisije, ex-ante evaluaciju Sporazuma o partnerstvu za razdoblje 2014.-2020. nije trebalo izvršavati, već je znatno veći naglasak stavljen na ex-ante evaluacije operativnih programa.S tim u vezi, izvršene su ex-ante evaluacije tri programska dokumenta za razdoblje 2014.–2020., tj. za:
Cilj ex-ante vrednovanja programskih dokumenata za razdoblje 2014.-2020. jest da se njima ocijene četiri glavne komponente programa:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u funkciji Koordinacijskog tijela[1], a sukladno članku 6. stavku 2. točka 10. Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020.“[2] izrađuje i nadzire provedbu Strategije vrednovanja provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova financijske perspektive 2014.-2020. u Republici Hrvatskoj, koja sadrži opće ciljeve i metodologiju vrednovanja za sve (operativne) programe financijskoga razdoblja 2014.-2020.
[1] Određeno člankom 6. stavak 1. „Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020.“
[2] Narodne novine, br. 92/14
Opći cilj Strategije vrednovanja provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova financijske perspektive 2014.-2020. u Republici Hrvatskoj je unaprijediti djelotvornost, učinkovitost i održivost provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, što se potiče kroz mjere u okviru tri posebna cilja:
U ulozi Koordinacijskog tijela, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ujedno je zaduženo za uspostavu, određivanje djelokruga i osiguravanje organizacijskih uvjeta za rad Međuresorne evaluacijske radne skupine koja predstavlja središnje referentno mjesto za sve aktivnosti u vezi s vrednovanjem europskih strukturnih i investicijskih instrumenata u tijelima državne uprave u Republici Hrvatskoj. Glavne uloge Međuresorne evaluacijske radne skupine su upravljanje Strategijom vrednovanja provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova financijske perspektive 2014.-2020. u Republici Hrvatskoj te koordinacija svih aktivnosti u vezi s vrednovanjem europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Uz navedeno, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u ulozi Koordinacijskog tijela nadležno je za pripremanje i ažuriranje metodoloških smjernica za provedbu vrednovanja na nacionalnoj razini te niz izvještaja o provedenim vrednovanjima, a sve s ciljem koordinacije i provedbe aktivnosti usmjerenih na razvojni potencijal i kulturu vrednovanja.
Vezano za provedbu vrednovanja, u ulozi Koordinacijskog tijela, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije priprema, ažurira i provodi Plan vrednovanja na razini Sporazuma o partnerstvu za financijsko razdoblje 2014. – 2020. te ugovara i vodi projekte vrednovanja na razini Sporazuma o partnerstvu. Rezultati provedenih vrednovanja predstavljaju se pred Međuresornom evaluacijskom radnom skupinom i odborima za praćenje predmetnih (operativnih) programa, Europskom komisijom te prema potrebi Nacionalnim koordinacijskim odborom i njegovim tematskim pododborima.
Upravljačka tijela (operativnih) programa nadležna su za izradu i upravljanje planovima vrednovanja, ugovaranje i vođenje projekata vrednovanja za svoje (operativne) programe kao i za predstavljanje rezultata pred odborima za praćenje predmetnih (operativnih) programa. Za svaki (operativni) program upravljačka tijela uspostavila su evaluacijske upravljačke/radne skupine/upravljačke skupine za vrednovanje koje planiraju, prate i nadziru provedbu kako Plana, tako i samih vrednovanja.
Strategija vrednovanja usmjerena je na procese vrednovanja programskih dokumenata financijskog razdoblja 2021.-2027. te definira okvir za provođenje aktivnosti vrednovanja EU fondova kao i okvir za osiguravanje dosljednosti u njegovu provođenju u okviru upravljanja EU fondovima, kroz opći i specifične ciljeve. Uz definiranje pojmova vezanih uz samo vrednovanje i njegove vrste, Strategija vrednovanja referira se i na načela provedbe vrednovanja, metodološki okvir te standarde vrednovanja.
Tijekom 2022. godine provedena je interna analiza o sustavu vrednovanja provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova financijskog razdoblja 2014.-2020., koja je pokazala kako je potrebno osigurati kontinuitet općeg i posebnih ciljeva Strategije vrednovanja provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova financijske perspektive 2014.-2020. u financijskom razdoblju 2021.-2027. dok su mjere i aktivnosti prilagođeni potrebama novog financijskog razdoblja.
Opći cilj Strategije vrednovanja je unaprijediti djelotvornost, učinkovitost i održivost provedbe EU fondova u RH s posebnim naglaskom na daljnje jačanje i širenje kulture vrednovanja, što će se poticati kroz mjere u okviru tri posebna cilja:
S ciljem osiguranja sustavne provedbe i praćenja mjera u okviru naprijed navedenih posebnih ciljeva, dio je Strategije vrednovanja i Akcijski plan za njenu provedbu (Dodatak 1.), u kojoj su definirane mjere, očekivani rezultati definiranih mjera, indikativni rokovi za provedbu mjera, izvori financiranja te nadležne institucije.
U ulozi Koordinacijskog tijela, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ujedno je zaduženo za uspostavu, određivanje djelokruga i osiguravanje organizacijskih uvjeta za rad Međuresorne evaluacijske radne skupine koja predstavlja središnje referentno mjesto za sve aktivnosti u vezi s vrednovanjem europskih strukturnih i investicijskih instrumenata u tijelima državne uprave u Republici Hrvatskoj. Glavne uloge Međuresorne evaluacijske radne skupine su upravljanje Strategijom vrednovanja provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova financijske perspektive 2014.-2020. u Republici Hrvatskoj te koordinacija svih aktivnosti u vezi s vrednovanjem europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Vrednovanja na razini Sporazuma o partnerstvu
Druga relevantna vrednovanja:
