U ponedjeljak 14. siječnja 2019. godine, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac predstavila je rezultate iskorištenosti Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u 2018. godini koja je obilježena porastom u svim fazama korištenja fondova, uz dvostruko veća ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, unaprjeđenju životnih i gospodarskih uvjeta, osobito za slabije razvijena područja.
Rezultati iskorištenosti EU sredstava tijekom 2018. godine:
• Najveća izjava o izdacima – ovjereno čak 1,03 milijarda eura od ukupno ovjerenih 1,83 milijarda eura
• Korisnicima na raspolaganju 2,9 milijardi eura kroz 152 natječaja – ukupno objavljeno 79% alokacije za financijsko razdoblje 2014.-2020.
• Vrijednost ugovorenih projekata 2,9 milijardi, odnosno 27% dodijeljenih sredstava – ugovoreno 62% u odnosu na alokaciju za financijsko razdoblje 2014.- 2020.
• Korisnicima isplaćeno 1,05 milijarda eura – ukupno isplaćeno 1,97 milijardi u odnosu na alokaciju za financijsko razdoblje 2014.-2020.
• 748 milijuna kuna za kapitalne projekte regionalnoga razvoja – dvostruko veće ulaganje nego 2017. godine.

Iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova) za razdoblje 2014.-2020. godine Hrvatskoj na raspolaganju je ukupno 10,7 milijardi eura. Navedena EU sredstva planiraju se i provode po tzv. N+3 pravilu. Za praćenje provedbe ESI fondova ključan podatak je iznos ovjerenih sredstava kojim se mjeri ostvarenje planiranih N+3 ciljeva, što znači da se sredstva koja su alocirana za 2014. godinu iz ESI fondova moraju ovjeriti prema Europskoj komisiji do kraja 2017. godine, sredstva alocirana za 2015. godinu do kraja 2018. itd. Sukladno tome, do kraja 2018. godine svi programi su ostvarili N+3 ciljeve. Tako je, ukupno po svim programima ovjereno 1,83 milijarda eura, od čega je u 2018. ovjereno čak 1,03 milijarda eura, što predstavlja do sada najveću izjavu o izdacima koju je Hrvatska uputila Europskoj komisiji.

Od siječnja do kraja prosinca 2018. godine korisnicima je putem natječaja na raspolaganje stavljeno 2,9 milijarde eura kroz objavu 152 natječaja. Time se iznos objavljenih natječaja popeo na 8,5 milijarda eura, što čini 79% ukupne alokacije. Usporedbe radi, od 2014. do kraja 2017. godine, bilo je objavljeno natječaja u iznosu 5,6 milijarda eura odnosno 52% od ukupno raspoloživih sredstava.

Na razini ESI fondova 2014.-2020. ugovoreno je projekata u vrijednosti od 6,6 milijardi eura odnosno 62% dodijeljenih sredstva, dok je tijekom 2018. godine ugovoreno projekata u vrijednosti od 2,9 milijardi eura što iznosi čak 27% dodijeljenih sredstva. U mandatu ove Vlade Republike Hrvatske zabilježen je značajan rast ugovaranja projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije. Ugovorena sredstva su porasla s 985 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 6,62 milijarde eura, što je rast od 572%.
Tijekom 2018. godine, korisnicima je iz ESI fondova ukupno isplaćeno 1,05 milijarda eura. Potrebno je stoga navesti da su plaćena sredstva korisnicima porasla s 291 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 1,98 milijarda eura, što je rast od 578%. Isplate korisnicima ovise o dinamici provedbe aktivnosti unutar projekta, no i taj će broj ubrzo značajno porasti s obzirom na veliki porast u objavljivanju natječaja i ugovaranja projekata koji je postignut tijekom 2018. godine.

2018. godinu svakako je obilježio i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u okviru kojega je ugovoreno 8,7 milijarda kuna, odnosno 47% ciljanog iznosa od 18,75 milijarda kuna. Također, sklopljen je i Razvojni sporazum kojim se pet slavonskih županija osiguravaju sredstva za provedbu 700 milijuna vrijednih projekata te dodatnih 50 milijuna kuna za pripremu projektne dokumentacije, a pokrenuta je i izrada Programa „Proizvodi Slavonije, Baranje i Srijema“ u cilju poticanja proizvodnje, plasmana i promocije izvornih proizvoda s područja slavonskih županija.

Tijekom 2018. godine donesen je i paket zakona usmjerenih na ravnomjerni regionalni razvoj (Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o potpomognutim područjima i Zakon o otocima) te uloženo 748 milijuna kuna za kapitalne projekte regionalnoga razvoja, posebice potpomognutih, brdsko-planinskih područja i otoka, što predstavlja gotovo dvostruko veće ulaganje nego 2017. godine.
Cilj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u 2019. godini je povećati razinu ugovorenosti projekata, najvećeg operativnog programa OPKK, na 85 posto raspoloživih sredstava financijske perspektive 2014.-2020. Također, vrlo bitna je izmjena statističkih prostornih jedinica i uspostava NUTS2 regija, kojom su odlukom Vlade RH iz 2012. nepravedno zakinuti slabije razvijeni krajevi, posebice područje Slavonije. Cilj je i prema uzoru na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, pokrenuti projekte i za ostala područja u Hrvatskoj, a donošenjem Programa razvoja i podzakonskih akata i dalje doprinositi razvoju potpomognutih, brdsko-planinskih područja i otoka.

„Jako sam zadovoljna postignutim rezultatima, puno posla je još pred nama, no posebno je važno naglasiti pojačani intenzitet ugovaranja sredstava pri čemu je u dvije godine stopa ugovaranja EU projekata povećana više od pet puta. To znači da smo na polovici korištenja perspektive 2018. godina došli do ugovaranja od 62% što nam daje odličnu poziciju za dostizanjem iduće stepenice u planovima ugovaranja od preko 85%. U 2019. godini nastavljamo s izvršavanjem svoje zadaće sustavnog upravljanja regionalnim razvojem u cilju održivog rasta gospodarstva te povećanja životnog standarda i ujednačenog razvoja svih dijelova Hrvatske“, istaknula je prilikom predstavljanja rezultata ministrica Žalac.

Najveći projekti u provedbi u 2018. godini (OPKK, najveći operativni program):
1. Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom (Pelješki most), Hrvatske ceste d.o.o.
Ukupna vrijednost: 4.023.978.948,00 kn
Bespovratna sredstva: 3.215.559.659,40 kn

2. Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci-Vukovar, HŽ Infrastruktura d.o.o
Ukupna vrijednost projekta: 677.701.939,19 kn
Bespovratna sredstva: 412.504.370 kn

3. Istraživačko-edukacijski centar za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja – Rekonstrukcija i dogradnja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada
Ukupna vrijednost projekta: 235.430.453,25 kn
Bespovratna sredstva: 232.602.280,72 kn

4. Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar
Ukupna vrijednost projekta: 196.802.438,11 kn
Bespovratna sredstva: 196.802.438,11 kn

5. Centar za napredne laserske tehnike (CALT), Institut za fiziku
Ukupna vrijednost projekta: 121.304.417,38 kn
Bespovratna sredstva: 121.297.812,38 kn

6. Arheološki park Vučedol, Muzej Vučedolske kulture
Ukupna vrijednost projekta: 117.299.998,51 kn
Bespovratna sredstva: 99.704.998 kn

7. eHZZO-Izgradnja integriranog informacijskog sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Ukupna vrijednost projekta: 114.705.000,00 kn
Bespovratna sredstva: 97.098.586,40 kn

Brošuru o rezultatima u 2018. godini možete preuzeti na poveznici: https://bit.ly/2Rsy4bJ