Europski strukturni i investicijski fondovi

Izvješća o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i europskih strukturnih instrumenata

Na temelju Zaključka Hrvatskoga sabora donesenog na 16. sjednici održanoj 6. listopada 2005. godine odnosno na 14. sjednici održanoj 24. listopada 2014. godine, Vlada Republike Hrvatske obvezna je Hrvatskom saboru, podnositi redovna šestomjesečna izvješća o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata.

Izvješće za određeno izvještajno razdoblje obuhvaća ključne podatke o provedbi I, II i V komponente programa IPA te Operativnih programa „Promet“, „Zaštita okoliša“, „Regionalna konkurentnost“ i „Razvoj ljudskih potencijala“ financiranih sredstvima strukturnih instrumenata Europske unije.

Financijski pokazatelji iskorištenosti sredstava strukturirani su na način da prikazuju status ugovaranja, plaćanja i ovjeravanja i to pokazujući s jedne strane, status koji se odnosi na izvještajno razdoblje, te s druge strane, status koji se odnosi na ukupno, kumulativno razdoblje od početka provedbe. Također, poseban osvrt daje se na trendove koji se mogu identificirati u odnosu na informacije o statusu provedbe pojedine komponente programa IPA odnosno Operativnog programa iz prethodnog izvještajnog razdoblja.

Pored financijskih pokazatelja, Izvješća nude opisni prikaz stanja provedbe svake od komponenata programa IPA i svakog Operativnog programa.

Također, Izvješća daju sažeti pregled utvrđenih nepravilnosti u korištenju fondova Europske unije i poduzetih postupanja po istima.

Izvješće o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu – 2019.

Izvješće o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu – 2017.

Analitička podloga za Izvješće o napretku provedbe Sporazuma o partnerstvu

Evaluacije

Evaluacija

Evaluacija (vrednovanje projekata i/ili programa) je periodičko ocjenjivanje djelotvornosti (efikasnosti), učinkovitosti (efektivnosti), učinka, održivosti i relevantnosti programa/projekta u kontekstu utvrđenih ciljeva. Odnosi se na opći cilj projekta i njegovu svrhu, odnosno bavi se tzv. dugoročnim učinkom (impact).

Od praćenja provedbe (monitoring), evaluacija se razlikuje u vremenskom intervalu u kojem se provodi. Nadalje, evaluacija je svojstveno sveobuhvatnija i detaljnija aktivnost u usporedbi s praćenjem provedbe, usmjerena na širi raspon pitanja o upravljanju programom i njegovom učinku.

Provodi se kao neovisna analiza okružja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloženih sredstava, radi donošenja zaključaka koji bi se mogli koristiti kao temelj za buduće odluke. S obzirom na faze evaluacijskog ciklusa razlikujemo sljedeće evaluacije:

prethodna (ex-ante) evaluacija prije provedbe programa/projekata,
evaluacija u tijeku (on-going) ili periodična evaluacija (interim evaluation) ili srednjoročna evaluacija (mid-term) tijekom provedbe programa/projekta i
naknadna (ex-post) evaluacija nakon provedbe programa/projekata.

Na razini programa, pored evaluacija učinka, moguće su i druge vrste evaluacije (tematske evaluacije, strateške evaluacije, evaluacije politika od zajedničkog interesa, evaluacije učinka zasnovane na teoriji, evaluacije protučinjeničnog učinka evaluacija provedbe, meta-evaluacije itd.

Evaluacija programa u pretpristupnom razdoblju

Europska komisija je do sada provodila evaluacijske aktivnosti vezane uz tzv. interim evaluaciju programa CARDS i Phare u Republici Hrvatskoj. U sklopu programa IPA, ugovaranje i upravljanje periodičnim (interim) evaluacijama decentralizirano je na ured NIPAK-a u siječnju 2010. godine. Ured NIPAK-a pruža pomoć neovisnim evaluacijskim timovima angažiranim u RH u vidu kontakata s relevantnim institucijama, dostave potrebnih materijala, komentiranja nacrta evaluacijskih izvješća i prikupljanja komentara od strane institucija korisnica projekata/programa, organiziranja tzv. debriefing sastanaka i praćenja ispunjavanja preporuka danih u evaluacijskim izvješćima.

Evaluacijska strategija za europske strukturne instrumente

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. ožujka 2012. godine usvojila je Evaluacijsku strategiju za europske strukturne instrumente (Evaluation Strategy for European Structural Instruments) . Ova Strategija osmišljena je za prijelaz Republike Hrvatske s Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA – komponente III. i IV.) prema strukturnim instrumentima u drugoj polovici 2013. godine i dalje za programsko razdoblje od 2014. – 2020. godine, te radi uspostave jedinstvenog okvira za evaluacijske aktivnosti SKF-a i osiguranja dosljednosti evaluacija unutar tijela zaduženih za upravljanje SKF-ima. Temeljem usvojene Strategije, u tijelima zaduženim za upravljanje i provedbu operativnih programa za europske strukturne instrumente, imenovane su osobe koje će biti zadužene za poslove evaluacije (evaluation function).

Ex-ante evaluacija programskih dokumenata 2007.-2013.

U travnju 2013., u okviru I. komponente programa IPA za 2008. godinu, završio je projekt „Ex-ante evaluacija programskih dokumenata i jačanje evaluacijskih kapaciteta za EU fondove u post-pristupnom razdoblju“. U okviru tog projekta provedena je evaluacija programskih dokumenata za razdoblje 2007.–2013. te je dana preliminarna logika intervencije u sklopu programiranja za financijsku perspektivu EU-a za razdoblje od 2014. – 2020. Projekt je ojačao sposobnost ključnih institucija uključenih u upravljanje kohezijskom politikom Europske unije u Hrvatskoj za provedbu evaluacije i predložio mehanizme putem kojih Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU kao koordinacijsko tijelo može koordinirati evaluacijske aktivnosti u procesu programiranja i provedbe kohezijske politike Europske unije. Postignuti rezultati ovog projekta su:

Provedena ex-ante evaluacija Nacionalnog strateškog referentnog okvira (NSRO);
Provedene ex-ante evaluacije Operativnih programa (OP) za razdoblje od 2007.–2013. (OP Promet, OP Okoliš, OP Regionalna konkurentnost, OP Razvoj ljudskih potencijala i OP za Ribarstvo);
Provedene interim evaluacije op

Izvješća i evaluacije