Operativni programi Republike Hrvatske 2021.-2027.

IZRADA PROGRAMSKIH DOKUMENATA

Izrada programskih dokumenata temelji se dakle jednako i na Unijinim prioritetima koliko i prioritetima same države članice. Sam proces izrade programskih dokumenata odvija se putem pregovaračkog postupka, kako na nacionalnoj razini temeljem prioritizacije investicijskih potreba između svih sektora, tako i temeljem neformalnog i formalnog dijaloga između države članice i Europske komisije. U smislu neformalnog dijaloga, tijekom izrade programskih dokumenata odvija se niz sastanaka između države članice i Europske komisije na kojima se predstavljaju nacionalni prioriteti, operacije, projekti i aktivnosti koje država članica planira provoditi, a u cilju financiranja iz EU fondova svaka država članica treba osigurati doprinos zajedničkim EU ciljevima. Nakon neformalnog dijaloga nastupa formalni dijalog odnosno podnošenje programskih dokumenata prema Europskoj komisiji tijekom kojeg država članica zaprima službene komentare Europske komisije.

Nacionalni prioriteti, operacije, projekti i aktivnosti koje država članica planira provoditi definiraju se sukladno njenom strateškom okviru, a detaljnije se definiraju u sklopu rada radnih skupina za izradu programskih dokumenata (Odluka 1, Odluka 2). U okviru radnih skupina sve gore navedeno izrađuje se od strane nadležnih tijela za pojedini resor odnosno pojedini akt strateškog planiranja države članice, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini.

Uz nadležna tijela, u procesu izrade programskih dokumenata sudjeluju i predstavnici partnera kroz osiguravanje kontinuiteta u ostvarivanju partnerstva i potpunu implementaciju partnerskog načela. Partnerstvo se osigurava najmanje s predstavnicima nadležnih regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih javnih tijela, gospodarskih i socijalnih partnera te tijela koja predstavljaju civilno društvo, kao što su partneri iz područja zaštite okoliša, nevladine organizacije i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, jednakosti među spolovima i nediskriminacije, uključujući i tijela koja predstavljaju lokalne akcijske skupine. Posebna se pažnja posvećuje partnerima s lokalne i regionalne razine što omogućuje uzimanje u obzir razvojnih potreba i prioriteta u potpunosti. Naime, kako bi se maksimizirao utjecaj fondova EU, od ključnog je značaja međusobna bliska suradnja javne vlasti države članice na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj, kao i suradnja s partnerima. Uključivanjem partnera u planiranje, provedbu, praćenje i evaluaciju projekata financiranih iz EU fondova, države članice su sposobnije osigurati da se sredstva fondova koriste na najbolji mogući način tamo gdje su najpotrebnija.

Predstavnici partnera iz redova organizacija civilnog društva bili su uključeni su u radne skupine za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje 2021.-2027. putem javnog poziva na predlaganje kandidata za predstavnike organizacija civilnoga društva za članove i zamjene članova radnih skupina (https://udruge.gov.hr/vijesti/poziv-na-predlaganje-kandidata-za-predstavnike-organizacija-civilnoga-drustva-za-clanove-i-zamjene-clanova-radnih-skupina-za-izradu-programskih-dokumenata-za-financijsko-razdoblje-2021-2027/5238). Savjet za razvoj civilnoga društva na prijedlog zainteresiranih organizacija civilnoga društva izabrao je predstavnike organizacija civilnoga društva, do tri člana sa zamjenama članova po pojedinoj radnoj skupini.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 5. studenoga 2020. donijela Odluku o operativnim programima vezanim za Kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj i tijelima zaduženima za njihovu pripremu (u okviru Kohezijske politike):

  1. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (OPKK); financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda
  2. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.– 2027. (OPULJP); financiran iz Europskog socijalnog fonda plus
  3. Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (ITP); financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Fonda za pravednu tranziciju.

 Prijedlog broja i sadržaja programa temeljen je na:

Kao najbitniji element koji je bilo potrebno uzeti u obzir prilikom definiranja broja i sadržaja programa jesu i smjernice koje proizlaze iz Nacionalne razvojne strategije 2030 (NRS). Naime, pored ustaljenih sektorskih politika, u NRS-u 2030 teritorijalni pristup predstavlja jedno od glavnih opredjeljenja Republike Hrvatske u razdoblju do 2030. godine. Slijedom navedenog, uravnoteženi regionalni razvoj, pametna specijalizacija i unaprjeđenje pozicije regionalnog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti čine neizostavne elemente prilikom izgradnje nove EU programske arhitekture.

OPKK i OPULJP 2021. – 2027. predstavljaju kontinuitet u odnosu na aktualno financijsko razdoblje te objedinjuju dosadašnja iskustva i znanja u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (bez teritorijalnog pristupa) i Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

Predmetni programi će se orijentirati na sve one sektore / politike koji se prema svojoj prirodi provode na nacionalnoj razini, proizlaze iz same upravne nadležnosti državnih tijela ili gdje su korisnici EU sredstava tijela čiji je osnivač Republika Hrvatska. U prvom redu radi se o provedbi sektorskih i više sektorskih strategija, nacionalnih planova, provedbenih programa, te nacionalnog programa reformi.

Uspostavom Integriranog teritorijalnog programa (ITP) temeljem naučenih lekcija vezanih uz teritorijalni razvoj, uključujući i one koje proizlaze iz projekta Slavonija, Baranja i Srijem, u novom programskom razdoblju proširuje se mogućnost financiranja lokalnih i regionalnih inicijativa, a sukladno identificiranim potrebama. Ono što je za ovu vrstu programa karakteristično jest fokus na regionalni rast i razvoj.

Također, paralelno s izradom predmetnih programa u okviru radnih skupina izrađuje se i Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027., a koji opisuje način na koji će Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva politike Unije uz pomoć sredstava iz proračuna EU koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. godine.

PARTNERSKI DIJALOG

O ključnim fazama postupka izrade programskih dokumenata javnost će biti pravodobno informirana na našim mrežnim stranicama. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću je dio procesa donošenja novih zakona, drugih propisa ili akata, te podrazumijeva uključivanje zainteresirane javnosti u proces donošenja odluka na način da je se informira o prijedlozima novih zakona, drugih propisa ili akata i zatraži mišljenje o njima što posljedično pridonosi podizanju kvalitete propisa i javnih usluga. Stoga, prema članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15), proces izrade programskih dokumenata uključuje postupak javnog savjetovanja putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću (https://savjetovanja.gov.hr/) kao i druge metode savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Proces izrade programa, uključuje i stratešku procjenu utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17). Strateška procjena je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom programa. Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga programa prije utvrđivanja nacrta konačnog prijedloga programa i upućivanja u postupak donošenja. Studija s popratnim dokumentima objavljuje se na središnjem državnom internetskom portalu u svrhu javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

 

UVJETI KOJI OMOGUĆAVAJU PROVEDBU

Jedan od najbitnijih elemenata pravnog okvira čini i njegov sadržajni dio. S obzirom da se radi o zajedničkom pravnom okviru svih država članica, na taj način Europska unija osigurava usklađenost investicija te zajednički usklađeni smjer gospodarskog kretanja – sukladno Unijinim prioritetima. S druge strane, država članica dužna je prenijeti Unijine prioritete u svoj nacionalni kontekst, pravni i strateški okvir, na način da ispuni uvjete koji omogućavaju provedbu. Naime, kako bi se osigurali potrebni preduvjeti za učinkovitu i djelotvornu upotrebu potpore Unije koju dodjeljuju fondovi, utvrđen je ograničen popis uvjeta koji omogućuju provedbu te sažet i iscrpan skup objektivnih kriterija za njihovo ocjenjivanje. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, rashodi povezani s operacijama ne mogu biti uključeni u zahtjeve za plaćanje koje država članica šalje prema Komisiji. Kako bi se očuvao učinkovit okvir za ulaganja, redovito će se pratiti ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu tijekom cijelog razdoblja financijske perspektive. Važno je i osigurati da se operacije odabrane za potporu provode dosljedno u odnosu na utvrđene strategije i dokumente o planiranju, svake države članice, na kojima se temelje ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu osiguravajući da su sve sufinancirane operacije u skladu s okvirom politike Unije i države članice.

Zahtjevi koji su stavljeni pred svaku državu članicu mogu se pronaći u Prilogu III. te Prilogu IV. Uredbe o zajedničkim odredbama.

 

STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

U svrhu započinjanja procesa izrade programskih dokumenata za novo financijsko razdoblje 2021. – 2027., Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 5. studenoga 2020. donijela Odluku o operativnim programima vezanim za Kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj i tijelima zaduženima za njihovu pripremu.

U članku II. gore navedene Odluke navedeno je da se za korištenje sredstava iz strukturnih instrumenta za financijsko razdoblje Europske unije 2021.-2027. utvrđuje lista operativnih programa, između ostalih i Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. te Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. Nadalje člankom III. predmetne Odluke utvrđeno je da je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije tijelo zaduženo za organizaciju i koordinaciju procesa pripreme operativnih programa za financijsko razdoblje Europske unije 2021.-2027. te je zaduženo je za pripremu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.

Proces izrade programa, uključuje i stratešku procjenu utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17). Strateška procjena je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom programa. Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga programa prije utvrđivanja nacrta konačnog prijedloga programa i upućivanja u postupak donošenja. Studija s popratnim dokumentima objavljuje se na središnjem državnom internetskom portalu u svrhu javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Strateška procjena utjecaja na okoliš provodi se na temelju rezultata utvrđenih Strateškom studijom čiji se sadržaj utvrđuje Odlukom Ministarstva. U postupku određivanja sadržaja studije Ministarstvo će na internetskoj stranici objaviti Odluku o izradi Programa, programska polazišta i ciljeve te informirati javnost o načinu sudjelovanja u postupku strateške procjene a sukladno odredbama članaka 5., 6. i 12. Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša  („Narodne novine“, broj 64/08).

Svi dokumenti vezani uz stratešku procjenu utjecaja na okoliš Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. mogu se naći na poveznici.

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i pratite najnovije vijesti.




X